Ul. Maršala Tita 188,
51410, Opatija, Hrvatska
Thalassoterapia Opatija
HRVATSKI DAN MIGRENE
Danas, 21. ožujka 2025. godine, obilježava se Hrvatski dan migrene, s ciljem podizanja svijesti građana o migreni kao ozbiljnoj neurološkoj bolesti. U Republici Hrvatskoj od migrene boluje više od 400.000 građana. Smatra se da je taj broj i veći, s obzirom na to da se mnogi nikada ne jave liječniku, zbog čega im dijagnoza migrene nikada nije postavljena.
U nastavku donosimo niz korisnih informacija o ovoj značajnoj neurološkoj bolesti današnjice.
Što je migrena?
Migrena je bolest, a ne obična glavobolja. Riječ je o onesposobljavajućoj glavobolji pulsirajućeg karaktera, srednje jakog ili jakog intenziteta, koja se pogoršava kretanjem i obično zahvaća jednu polovicu glave. Neliječena može trajati do 72 sata.
Može se javljati nekoliko puta godišnje, ali i nekoliko puta mjesečno. Često je popraćena mučninom, povraćanjem, fonofobijom (osjetljivošću na zvuk) i fotofobijom (osjetljivošću na svjetlo).
Ako tijekom glavobolje osjećate mučninu, smetaju vam svjetlost i buka ili vam glavobolja otežava svakodnevne aktivnosti, vrlo je vjerojatno da patite od migrene. Često je prisutna i kod drugih članova obitelji.
Jedna od šest osoba u svijetu ima migrenu, a tri puta je češća kod žena. Najčešće se počinje javljati u djetinjstvu, pubertetu ili adolescenciji.
Koje su vrste i faze migrene?
Najčešća je migrena bez aure, prisutna kod tri četvrtine oboljelih. Migrena s aurom je nešto rjeđa, dok su komplicirana migrena (uz glavobolju se javlja prolazno trnjenje ili slabost ekstremiteta) i vestibularna migrena (praćena vrtoglavicom) još rjeđe.
Migrenski napadaj ima četiri faze. Prodromalna faza javlja se prije glavobolje i može uključivati razdražljivost, depresiju, umor ili žudnju za određenom hranom. Aura je druga faza, traje 10 do 30 minuta i najčešće se očituje vidnim smetnjama (mrlje, bljeskajuća svjetla, cik-cak linije) ili poteškoćama u govoru. Nakon toga slijedi faza glavobolje, koja traje od nekoliko sati do tri dana. Posljednja faza je postdromalna, tijekom koje se mogu javiti umor, razdražljivost i poteškoće s koncentracijom.
Koji su okidači migrene?
Mnogi ljudi s migrenom ne mogu prepoznati nikakve okidače, dok ih neki povezuju s određenim čimbenicima. Među moguće okidače ubrajaju se određena hrana i alkohol, neredoviti obroci, dehidracija te promjene u obrascima spavanja. Jaka svjetlost, mirisi i promjene vremena također mogu izazvati migrenu. Stres i emocionalna uzrujanost, kao i opuštanje nakon stresnog razdoblja, često su pokretači napadaja. Kod žena važan faktor su hormonalne promjene povezane s menstrualnim ciklusom i hormonska nadomjesna terapija.
Kako liječiti migrenu?
U prvoj liniji liječenja koriste se analgetici, najčešće nesteroidni protuupalni lijekovi. Ne preporučuju se lijekovi koji sadrže kodein. U slučaju mučnine i povraćanja može se uzeti lijek protiv mučnine (antiemetik).
Ako se migrena ne umiruje na jednostavne analgetike, neurolog može propisati jedan od specifičnih tretmana – triptane. Važno je lijek uzeti na vrijeme. Prečesto uzimanje lijekova može izazvati glavobolju zbog prekomjerne uporabe lijekova (GUPUL), stoga se preporučuje da ne uzimate lijekove više od dva dana u tjednu.
Ako imate četiri ili više dana glavobolje mjesečno, indicirano je profilaktičko liječenje. U tu svrhu koriste se monoklonska protutijela koja se primjenjuju jednom mjesečno putem brizgalice ili gepanti koji se uzimaju oralno svaki dan ili svaki drugi dan.
Koje su mjere samopomoći?
Od velike je važnosti redovito vježbanje i održavanje fizičke kondicije. Preporučuje se izbjegavanje poznatih okidača migrene, ako je to moguće. Vođenje dnevnika glavobolje može pomoći u prepoznavanju uzoraka i učinkovitijem liječenju.
Što ako mislim da sam trudna?
Ako ste trudni ili planirate trudnoću, obavezno se konzultirajte s liječnikom, jer neki lijekovi nisu prikladni za trudnice.
Je li migrena izlječiva?
Migrenu nije moguće potpuno izliječiti, ali se uz pravilnu terapiju može značajno smanjiti učestalost i intenzitet napadaja te poboljšati kvaliteta života.
Mr. sc. Adriana Prunk Drmić, dr. med., spec. neurologije
Nevia Novak, dr. med., spec. neurologije